Polazak djeteta u jaslice/vrtić

Polazak u vrtić prvi pravi stres koji dijete mora preživjeti

Što sve možete učiniti prije rujna da se stres smanji:

  • pokušati osamostaliti dijete u smislu navikavanja na nešto kratkotrajniji boravak s djedovima i bakama ili obiteljskim prijateljima
  • omogućiti djetetu kontakt s „nepoznatima“, s djecom i odraslima različite kronološke dobi kako bi strah od nepoznatih odraslih i djece u vrtiću mogao biti smanjen
  • dnevni ritam življenja djeteta treba se prilagoditi vrtićkom dnevnom ritmu (od vremena lijeganja, dnevnog-noćnog odmora, uzimanja obroka, igre..)
  • sastav hrane i vrstu prehrane dobro je postupno prilagođavati „uobičajenijoj“ vrtićkoj hrani
  • osamostaliti dijete u dovoljnoj mjeri kako bi se u pogledu osamostaljenja moglo imati što manje teškoća, pogotovo u osnovnim stvarima poput:
- uzimanje jela
- obavljanja nužde (počeci odvikavanja od pelena itd.)
- oblačenje i svlačenje
- osobne higijene
- motorike (počeci učenja hodanja, hodanja po stepenicama itd.)
  • povremeno prošećite do vrtića i pokažite mu gdje će se igrati; tako će upoznati vrtić, osobito prostor u kojem će boraviti, igralištem i sl. zbog čega će se osjećati sigurnijim kada vas više neće biti pored.
  • govorite o vrtiću s veseljem i iščekivanjem -ali samo ako to zaista i mislite J i nemojte prijetiti vrtićem (npr. u vrtiću ćeš morati sve pojesti, slušati, spavati“) jer ćete time POJAČATI NJEGOVE STRAHOVE


Što sve možete kad dijete krene u jaslice/vrtić:

  • zajedno s djetetom pripremite ruksak u koji ćete staviti papuče, rezervnu odjeću, pelene, vlažne maramice i kremicu za jasličare
  • svakako kažite djetetu tko će doći po njega i kada. Nikada ga nemojte prevariti i uvijek se držite dogovora s odgajateljem. Iako ne zna na sat, dijete time uči stjecati povjerenje u vas i vašu riječ. Vašim kašnjenjem dijete postaje nestrpljivo, nesigurno i nepovjerljivo.Ukoliko vas ipak nešto spriječi, pokušajte to javiti odgajatelju, koji će tada prenijeti vašem djetetu.
  • Prvih dana dijete dovodite vi- roditelji (zato je važno da si ostavite barem tjednan-dva godišnjeg), a ne baka, djed, susjed ili dadilja. Koliko god su mu dragi, vas roditelje, dijete treba najviše osobito u ovim novim trenucima.
  • Postepeno produžavajte djetetov boravak u vrtić u dogovoru s odgajateljicama.no kad odlučite da dijete ostaje cijeli dan neka to bude u kontinuitetu – dosljednost bitna kod savladavanja novih stvari
  • Objasnite što ćete raditi dok ono bude u vrtiću. Nemojte reći „brzo se vraćam“, a da vas onda dugo nema.
  • Oprostite se s djetetom kod dolaska (kad će ostajati samo u vrtiću) i to neka bude kratko opraštanje jer duga opraštanja uznemiruju dijete.
  • NE ŠPIJUNIRAJTE dijete – ne zadržavajte se oko vrata, prozora da vas dijete ne vidi
  • POKAŽITE PODRŠKU djetetu, pokažite smirenosti i želju da se uključi u skupinu, vjerujte da će u tome uspjeti i ohrabrite svaki njegov pokušaj osamostaljivanja
  • Ponesite mu neku omiljenu igračku ili predmet s kojim se može umiriti makar to bilo nešto istrošeno i staro, ali je vašem djetetu najdraže i nezamijenivo (prijelazni objekt) – to je dio doma koji nosi sa sobom i koji mu daje sigurnost. Ne oduzimajte mu to, pomoći će mu u prilagodbi na sve promjene.
  • Ukoliko dođe do nekih poteškoća u prilagodbi NE KRITIZIRAJTE dijete – jer plač, tuga , razdražljivost, odbijanje kontakta sa drugom djecom ili odgojiteljicama – su uobičajene pojave.
  • Ponekad se dogodiu da dijete i u obiteljskom okruženju poćinje pokazivati promjene- više je nego obično vezano uz vas, počelo je mokriti u gaćice iako ste ga pdvikli od pelena, sisa prst, ima noćne more-sve to normalno, djetetu možete pomoći tako da nakon dolaska iz vrtića više vremena provedete s njim u igri i opuštenoj atmosferi
  • Nastojte ne prekidati prilagodbu djeteta bez potrebe (osim ako je bolesno). Svaka ponovljena prilagodba je duža i napornija od prethodne zato nastojte potražite uzroke poteškoćama i ne prekidati kontinuitet dolaska.
  • Bolesno dijete treba biti kod kuće uz roditelje. Bolesno se dijete ne prilagođava, nego traži dodatnu njegu i pažnju. Vratite nam se kad dijete zaista ozdravi.i donesite ispričnicu


Adaptacija je završena kad dijete s odgojiteljem stvori socio-emocionalnu vezu

Dok se to ne postigne, djeca mogu različitio reagirati na odvajanje od roditelja što je pak ovisno i o temperamentu, npr. reakcija jednog djeteta može biti intenzivnija nego drugog, što je jednom djetetu privlačan novi doživljaj, drugome je taj doživljaj prejak, no koliko god burne reakcije bile prilikom odvajanja, djeca se nakon toga relativno brzo smire i zaigraju

Neka djeca mogu naizgled odlično prihvatiti jaslice/vrtić bez plača no onda se odjednom javi zakašnjela reakcija pa ono protestira, plače, pokazuje odbojnost prema vrtiću. Sve je to normalno za početak polaženja jaslica/vrtića.

Roditelji u procesu adaptacije:

  • Promjena ritma života obitelji izaziva napetost i kod vas te će se sigurno javiti puno pitanja poput: hoće li odgajatalj moć brinuti za moje dijete, hoće li u meni vidjeti dobrog roditelja, hoće li djetetu biti dobro u jaslicama, a sve su to normalna pitanja u fazi adaptacije koja će polako nestajati.


Odgojitelji u procesu adaptacije:

I oni će možda imati brige hoćete li u njima vidjeti dobre odgojitelje za svoje dijete
Zato je dobro na roditeljskom sastanku ili na individualnom razgovoru upoznati jedni druge sa svojim očekivanjima

Ako vaša zabrinutost oko adaptacije potraje slobodno se obratite članovima stručnog tima kojeg čine psiholog, pedagog, defektolog i zdravstveni roditelj

  • Uloga pedagoga je usmjerena na cjelovit odgojno-obrazovni proces, posebno na izbor metoda i sadržaja rada odgojitelja, stručno usavršavanje odgojitelja i orgaizaciju doagađanja (predstave, izleti, svečanosti…)
  • Uloga psihologa je pratiti razvoj djece, prepoznavanje djece s posobnim potrebama i darovite djece te promišljanje razvojnih zadaća prema njihovim sposobnostima, savjetodavni rad s roditeljima i stručno usavršavanje odgojitelja
  • Uloga defekotloga je prepoznavanje i ublažavanje teškoća u razvoju, pomaže odgojiteljima u pronalasku najprimjerenije metode rada te upoznaje roditelji i odgojitelje sa specifičnostima djece s teškoćama u razvoju
  • Uloga zdravstvenog voditelja je planiranje jelovnika, zaštita zdravlja djece, briga o higijeni, organizacija sportsko-rekreativnih programa te provođenje programa prevencije raznih bolesti tima ambliopije, prekomjerne težine i sl.


JAVITI SE 1.9. 2015. ODGOJITELJIMA U SKUPINU RADI UPOZNAVANJA I DOGOVORA OKO VREMENA DOLASKA DO KRAJA TJEDNA


Ispiši stranicu